Čimbenici demografske erozije u Hrvatskoj

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap
Sveučilište u Zagrebu

Petak, 7. 10. 2016. u 18:00 sati

Tekuća demografska kretanja u Hrvatskoj rezultat su prošlih pojava i procesa, a sadašnje demografsko stanje i tendencije utjecat će na dugoročni demografski i opći razvoj. Istraživanje prošlosti, iako se na prvi pogled može učiniti nepotrebnim, nužno je jer se jedino tako mogu identificirati čimbenici koji su ključni za revitalizaciju Hrvatske.

U Hrvatskoj, početak ukupnog demografskog zaostajanja, neravnomjernog gospodarskog razvoja i razmještaja stanovništva u prostoru, što se može učiniti gotovo nevjerojatnim, ima izvorište u zbivanjima od početka 16. do početka 18. stoljeća. Upravo ovo razdoblje držimo ključnim jer od tada započinje demografska i gospodarska neravnoteža koja se tijekom vremenom produbljivala. Proces intenzivnog i ubrzanog demografskog pražnjenja velikog prostora u Hrvatskoj započinje od druge polovice 20. stoljeća od kad se provodi, iako nikad proklamiran, model centraliziranog razvoja, koji podrazumijeva jaku koncentraciju zaposlenosti i razvoja u nekoliko gradova. Budući da mali i srednji gradovi nisu mogli, u dostatnoj mjeri, prihvatiti deagrarizirano stanovništvo iz svog gravitacijskog područja, glavna migracijska kretanja bila su usmjerena u Zagreb, Split i do 1990-ih u Rijeku ili prema inozemstvu. Stoga već od druge polovice 1960-tih započinje u većem broju općina proces prirodne depopulacije (viška umrlih nad živorođenima), koja se do kraja 1990-tih proširila na preko 90% hrvatskih naselja.

Naglašena neravnomjerna gospodarska razvijenost hrvatskih zemljopisnih cjelina, uz izostanak društvene intervencije, neprekinuto potiče sve izraženiju prostornu demografsku neravnotežu. Strategija razvoja u prostoru mora se suočiti s činjenicom da je veliki dio Hrvatske zahvaćen dugogodišnjim depopulacijskim procesima gdje nema demografskih, ni potpunih infrastrukturnih preduvjeta za iniciranje osjetnijeg gospodarskog razvoja koji bi zadržao postojeće i privukao novo stanovništvo. U okviru izlaganja obuhvatiti će se i demografske značajke i perspektive Cetinskog kraja.
Na vrh