Treba li se bojati sinjskih krpelja: mit ili stvarnost

Dr. sc. Relja Beck
Hrvatski veterinarski institut

Utorak, 16. 10. 2018. u 18:40 sati

Bolesti prenosive vektorima predstavljaju emergentnu skupinu bolesti kako u Europi tako i cijelom svijetu. Ne prenose svi vektori sve bolesti, već postoji „visoka specijaliziranost“ pojedinih mikroorganizama na njihove vektore (prijenosnike). U njima se virusi, bakterije ili paraziti umnažaju i prilikom slijedećeg krvnog obroka prenose u novu žrtvu, a pritom sami vektori ostaju nepromijenjeni.  Krpelji su, nakon komaraca, najvažniji vektori bolesti ljudi i životinja u svijetu dok su u Europi najznačajniji prenositelji brojnih uzročnika bolesti. Danas je opisano 907 vrsta krpelja, a konačna brojka još nije dosegnuta. U Republici Hrvatskoj dobro su poznate dvije zoonoze prenosive krpeljem Ixodes ricinus: borelioza (Lajmska bolest), uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi sensu lato i krpeljni encafalitis uzrokovan istoimenim virusom. Obje bolesti dominiraju kontinentskom Hrvatskom, a istraživanja krpelja i zoonotskih uzročnika koje prenose u Dalmaciji nisu dovoljno istražena. Krpeljima prenosive rikecioze uzrokovane su intracelularnim bakterijama koje pripadaju skupini uzročnika pjegave groznice (SFG) ili tifus groznice (TG). Rikecijske bolesti dokazane u Europi, uključuju mediteransku pjegavu groznicu (MSF Mediteranean spotted fever), TIBOLA (tick borne lymphadenopathy), DEBONEL (Dermacentorborne necrosis erythema lymphanedopathy) i rikecioze povezane sa limphangitisom (Lymphangitis associated rickettsiosis, LAR). Dalmacija privlači brojne posjetitelje zbog prirodnih ljepota, a istraživače zbog velike raznolikosti različitih vrsta “vektora” uključujći i krpelje. U izlaganju će slušatelji saznati postoje li na području Sinja posebne vrste krpelja i prenose li uzročnike bolesti na ljude i životinje!

Festival znanosti - Sinj 2018.
održat će se u Alkarskim Dvorima u Sinju.

15. - 20. listopada 2018.

Na vrh