Gdje je bila pradomovina Indoeuropljana

Akademik Ranko Matasović
Sveučilište u Zagrebu

Utorak, 17. 10. 2017. u 19:20 sati

Indoeuropska jezična porodica po rasprostranjenosti je najveća na svijetu, a u nju su uključeni slavenski, baltijski, germanski, keltski, romanski, indoarijski, albanski, armenski, grčki i neki drugi drevni jezici. Svi su ti jezici potekli iz izumrloga prajezika koji metodama poredbene lingvistike možemo u velikoj mjeri pouzdano rekonstruirati i koji nazivamo indoeuropskim prajezikom. Budući da svaki jezik ima govornike i komunikacijsku zajednicu koja se njime služi, nedvojbeno je tako bilo i s indoeuropskim prajezikom, čije govornike nazivamo Indoeuropljanima, ne implicirajući tim terminom nikakve rasne ili antropološke stereotipe. Budući da se svi jezici govore u određenom prostoru i vremenu, tako je moralo biti i s indoeuropskim prajezikom, što znači da je i komunikacijska zajednica Indoeuropljana morala postojati u određenom povijesnom trenutku i zemljopisnom prostoru.
U ovom ćemo izlaganju pokazati kako nam interdisciplinarne metode lingvistike, arheologije i genetike omogućuju da s velikim stupnjem vjerojatnosti omeđimo prostor i vrijeme u kojem se govorio indoeuropski prajezik, odnosno da pronađemo pradomovinu Indoeuropljana (Mallory 2006, Anthony 2007). Poseban će naglasak biti na tipološki relevantnim i arealno stabilnim jezičnim obilježjima koja je indoeuropski prajezik dijelio s jezicima sjevernoga Kavkaza (Matasović 2012), što daje dodatnu potvrdu neovisno uspostavljenoj hipotezi da je pradomovina Indoeuropljana bila smještena u područjima crnomorskih i prikaspijskih stepa u četvrtom tisućljeću pr. Kr.

Festival znanosti - Sinj 2017.
održat će se u Alkarskim Dvorima, Sinj.

16.10.2017. - 21.10.2017.

Na vrh