Oblik Zemlje i stranputice vezane uz njega

Akademik Josip Faričić
Sveučilište u Zadru

Utorak, 17. 10. 2017. u 18:40 sati

Oblik planeta na kojemu živimo zaokupljao je pažnju znanstvenika još od staroga vijeka. Nakon više stoljeća promišljanja i pretpostavki u okrilju grčkoga, a zatim i helenističkoga kulturnog kruga uvriježila se percepcija o Zemlji kao kugli. Tu su percepciju preuzeli i kasnoantički i srednjovjekovni učenjaci, a među njima i kršćanski teolozi. Usavršavanjem znanstvenih metoda i primjenom novih astronomskih i geodetskih instrumenata precizirana je slika Zemlje koja je, na razini modela, od 17. st. poistovjećivana s rotacijskim elipsoidom (premda uz neke stranputice vodećih europskih astronoma), a zatim od 19. st. s geoidom. Pri tome, naravno, nije zanemarivano važno geografsko obilježje Zemlje, a to je njezina reljefnost jer na oblik planeta, posebno za život na njemu, presudnu važnost imaju nadmorski i podmorski oblici reljefa, skupa svih ravnina i neravnina (uzvisina i udubina).
Međutim, od prosvjetiteljstva, a posebno u 19. i u 20. st., uglavnom zbog nepoznavanja djela vodećih srednjovjekovnih intelektualaca te zbog banaliziranja odnosa religije i znanosti, oblikovan je mit o tome da je u okviru kršćanske Europe stoljećima bila zamrznuta ideja o Zemlji kao ravnoj ploči. Navezano na to, objavljena su mnoga pseudoznanstvena i publicistička djela u kojima su zanemarene osnovne činjenice i mitologizirana uloga pojedinaca (npr. Kolumbova rasprava s profesorima Sveučilišta u Salamanci). Apsurd je da su se u prilog tom mitu pojedini fundamentalisti i samozvani kršćanski pisci te skupine koje nisu religijski opredijeljene čak i na početku 21. st. počeli zaokupljati idejom o Zemlji kao ravnoj ploči, okupljajući istomišljenike putem publikacija, društvenih mreža i dr. Važno je stoga naglasiti da niti jedan relevantan kršćanski teolog (npr. Euzebije iz Cezareje, Grgur iz Nise, Augustin, Albert Veliki, Toma Akvinski i dr.) ili drugi znanstvenik tijekom posljednjih dvije tisuće godina nije zastupao takvu ideju/spoznaju već su se, ako su se uopće toga doticali, Zemlju pojednostavljeno poistovjećivali s kuglom, a neki su među njima, poput hrvatskoga svećenika i znanstvenika Ruđera Boškovića, čak anticipirali najnovije spoznaje o obliku Zemlje genijalnim tezama do kojih su došli konkretnim eksperimentima kao temeljnim znanstvenim metodama.

Festival znanosti - Sinj 2017.
održat će se u Alkarskim Dvorima, Sinj.

(iznimno u petak program se održava u Muzeju SInjske Alke)

16.10.2017. - 21.10.2017.

Na vrh