Slaven Letica - redoviti  je sveučilišni profesor (u mirovini), ekonomist, sociolog, bivši savjetnik Ujedinjenih naroda i predsjednički savjetnik, bivši saborski zastupnik, bivši predsjednik Europskog pokreta u Hrvatskoj i pisac. Rođen je 28. lipnja 1947. godine u Podgori. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Godinu i pol studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sveučilišnu karijeru ostvario je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao redoviti profesor zdravstvene ekonomike i medicinske sociologije. Bio je prvi („osobni“) savjetnik predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od svibnja 1990. do ožujka 1991. U Hrvatski sabor izabran je u njegovu 5. sazivu, u prosincu 2003. godine, kao neovisni kandidat i nositelj izborne liste Hrvatske stranke prava i Zagorske demokratske stranke u I. izbornoj jedinci. Kao neovisni kandidat Slaven Letica kandidirao se na predsjedničkim izborima 2000. i 2005. godine. Na prvim je izborio 4.14 posto ili  112.000 glasova, a na drugima  2,59 posto ili  manje od 58.000 glasova. Autor je i koautor 20 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka. Vrijedno je, kaže Letica, izdvojiti: Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive (1981.), Kriza i zdravstvo (1984.), Zdravstvena politika u doba krize (1984.), Intelektualac i kriza (1984.), Četvrta Jugoslavija (1989.), Obećana zemlja (1992.), Divlje misli (1993.), The Road from Paradise (SAD, 1993., koautor), Habits of the Balkan Heart (SAD, 1993., koautor), Postmoderna i genocid u Bosni i Hercegovini (1997., koautor), Političko pleme (1999.), Strašni sud (2002.), Medicinska sociologija (2003., koautor), Let iznad kukavičjeg gnijezda (2007.), Mala povijest Velike Srbije (2013.), Za Elenu: Američke e-priče (2014.) i Eros u sjeni burke i druge priče (pripremljena za tisak, rujan 2014.) Poznat je i kao javni intelektualac koji duže od četiri desetljeća u javnosti djeluje kao kolumnist, pisac eseja i kao sudionik brojnih televizijskih rasprava o ključnim problemima hrvatske države, kulture, znanosti, zdravstva i društva. Posljednjih godina sustavno se bavi istraživanjem fenomena hrvatske, europske i svjetske Velike recesije i dužničke krize koju naziva „dužničko ropstvo“, kao i komparativnim analizama ekonomskih politika usmjerenim na prevladavanje tih kriza.