Akademik Vladimir Paar

Akademik Vladimir Paar je svestrani, jako aktivan čovjek kako u svim područjima znanosti, tako i u svim područjima života. Prošao je niz velikih sveučilišta kao gostujući profesor, napravio nekoliko modela teorijke nuklearne fizike koji se po njemu zovu, i uza sve to stvorio četvero djece. Uvijek zanimljiv sugovornik :)

Vladimir Paar je akademik HAZU (od 1992.) i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Kao gostujući profesor i znanstvenik proveo je ukupno sedam godina na inozemnim znanstvenim institutima i sveučilištima (Niels Bohr Institute Kopenhagen; Technische Universität München; International Center for theoretical physics, Trieste; Johann Gutenberg Universität Mainz; Centre de spectrometrie nucleaire Orsay, Paris; Institut für Kernphysik Jülich; Universidade Federal Rio de Janeiro; University of Sussex, Brighton; Oxford University; JINR Dubna, Moskva; Natuurkundig Laboratorium, Free University Amsterdam; Brookhaven National Laboratory; University of Maryland; Lawrence Livermore National Laboratory, University of California Berkeley itd.). Autor ili koautor je 312 znanstvenih članaka, od čega su 232 znanstveni članci objavljeni u znanstvenim časopisima i 80 znanstveni članci objavljeni u znanstvenim knjigama i zbornicima.

Također je autor više knjiga, školskih udžbenika, priručnika i zbirki, stručnih publikacija i  patenta. Objavio je preko 50 stručnih radova o razvoju obrazovanja. Znanstveni radovi obuhvaćaju različite znanstvene  tematike: razvoj modela grozda (klastera) i vibracija CVM za atomske jezgre; vezanje neelasičnih stupnjeva slobode i transfera parova metodom vezanih kanala; otkriće Wardovih identiteta za elektromagnetske prijelazne vjerojatnosti i statičke momente; otkriće QQ izbornog pravila za normalne i razvezane  vrpce u atomskim jezgrama; otkriće i primjena paraboličnog pravila ("Paar´s parabolic rule") za protonsko-neutronske multiplete u neparno-neparnim jezgrama;  matematički dokaz ekvivalencije simetrijskih modela TQM i IBM na razini reprezentacija  i modela FQM; otkriće prve egzaktne supersimetrije za neparno-neparne bozonsko-fermionske sustave atomskih jezgri i hiperjezgri; otkriće novog bozonsko-fermionsko-fermionskog modela OTQM/ IBFFM; novi fraktalni model za izotopni sastav kemijskih elemenata u svemiru; otkriće logističke jednadžbe s "rupama" za tranzijentni kaos i "procuravanje" kaosa; tranzijentna kaotičnost robota u nelinearnom dinamičkom modelu; uvođenje metode enkripcije pomoću tranzijentnih kaotičnih sekvenci; fraktalnost regularnog i kaotičnog ponašanja bioloških oscilatora; primjena robusne statistike u kliničkoj medicini; uvođenje istraživanja kvantnog kaosa i regularnosti u bozonsko-fermionskim modelima i prva primjena na nuklearne spektre; otkriće novog algoritma GRM za repeticijske i super-repeticijske mape DNA sekvenci;  primjena GRM algoritma za otkriće superperiodičnih regulatora u genomu čovjeka, neandertalca i čimpanze; otkriće novog DNA "jezika" s nekodirajućim kodonu sličnim trinukleotidima CLT; stvaranje nove teorije o postanku života (genetskog koda) kao realizacije optimalne matematičke simetrije i supersimetrije ("symmetry forcing").

Na vrh