Stjepan Marčelja rođen je 1941. u Zagrebu. Svjetski je najpoznatiji hrvatski teorijski biofizičar, član australske i dopisni član hrvatske Akademije. Profesor je na sveučilištu u Splitu i gostujući znanstvenik na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri.

Osnovnu je školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1964.), a doktorirao je na Sveučilištu u Rochesteru, N.Y. (SAD) 1970 godine. Nakon jedne godine provedene na Sveučilištu države Utah u Salt Lake Cityju, vratio se u Zagreb (1971.) i zaposlio kao docent na Fizičkom odsjeku Prirodoslvno-matematičkog fakulteta. Tijekom idućih sedam godina boravio je u Zagrebu, Berlinu i Canberri. Godine 1978. napustio je Zagreb, prihvativši stalno mjesto najprije znanstvenog suradnika, a kasnije (1994.) redovitog profesora na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, gdje je ostao dvadesetak godina, tijekom kojih je kao gostujući profesor boravio na Universite de Paris-Sud, Orsay (1981.), College de France - Paris (1983.), na Sveučilištu u Goteborgu - Švedska (1998./99.) i Sveučilištu u Tel-Avivu - Izrael (1999./2000). U razdoblju 2002-2004 bio je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

Marčelja je dao istaknute doprinose različitim područjima fizike, posebno biofizike. Znanstveni rad započeo je u fizici čvrstog stanja, naročito u proučavanju supravodljivosti tankih filmova. Svjetski je glas stekao po teoriji strukturnog uređenja tekućih kristala i bioloških membrana. Proučavao je i pretvorbu signala iz retine oka u električne podražaje u vidnom korteksu mozga. Postavio je teoriju reprezentacije signala, koja dobro objašnjava opaženo ponašanje električnog podražaja u mozgu, posebno ovisnost o vremenu i prostoru. Razvio je teoriju koja objašnjava specifično ponašanje molekulskih sila u blizini nabijenih površina, uronjenih u otapala i elektrolite.

Slovi za jednog od najboljih hrvatskih znanstvenika, a njegov je rad široko prihvaćen, kao što se može prosuditi na temelju mnoštva citata - oko 6 000, pozvanih predavanja na znanstvenim skupovima i drugih međunarodnih nagrada i priznanja, između ostaloga i članstva u dvjema nacionalnim akademijama znanosti, australskoj i hrvatskoj.

 

Stjepan Marčelja – biofizičar koji je počeo preporod 'Ruđera Boškovića' (članak iz Nacionala)

 

Hrvatske znanstvene zvijezde (članak iz Nacionala) (PDF)

 

Vlast potiče obmane (članak na feral.hr)