Vladimir Paar rođen je 1942. u Zagrebu. Redoviti je profesor na PMF-u u Zagrebu i redoviti član HAZU. Oženjen je i otac četvero djece.

Kao gostujući znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na nizu uglednih svjetskih znanstvenih instituta i sveučilišta (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, College Park, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Yale itd.)

Područje njegova znanstvenog i stručnog rada obuhvaća više različitih tematika: bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća nuklearnih stanja na visokim energijama, deterministički kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, metode šifriranja pomoću kaosa, supravodljivost atomske jezgre, kompjutorski modeli dinamičkih sustava, kompjutorski modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u biologiji, kemiji i geografiji, primjene kompjutorskih simulacija u istraživanju strukture genoma, novi algoritam za kompjutorsku analizu HOR-ova u ljudskom genomu, metodika fizike, dodir znanosti i teologije, principi obrazovanja za 21. stoljeće, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva.

Autor je 410 znanstvenih radova (od čega 280 u svjetskim znanstvenim časopisima) i 23 knjige (od čega su 11 školski udžbenici i priručnici), te tri informatička patenta. Postigao je niz znanstvenih otkrića, pa je prema podacima u Science Citation Index citiran oko 3000 puta. Među njegovim znanstvenim radovima je preko 100 CC znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).

U razdoblju 2002. - 2006. je voditelj znanstvenog projekta 0119250 (Nuklearna struktura, kaos i granična područja) koji je po broju svjetski priznatih CC publikacija na prvom mjestu među znanstvenim projektima koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Boraveći u dvadesetak država pratio je nekoliko desetljeća svjetske trendove orijentacije obrazovanja na budućnost i razvoj. Sudjeluje u izradi i implementaciji Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a) koji uključuje, s jedne strane, kvalitetne osobine hrvatske obrazovne tradicije, a s druge strane ključne obrazovne trendove u najrazvijenijim zemljama svijeta. Cilj obrazovne strategije za koju se zalaže desetljećima je stvaranje obrazovnih osnova za gospodarstvo i društvo temeljene na znanju. Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja.

Trenutno je voditelj projekta KSA kompjutorsko istraživanje repeticija višeg reda i duplikona u humanom genomu (0982464), u kojem se istražuju supersimetrije, repeticije viših redova i korelacije dalekog dosega u genetskoj strukturi čovjeka.

Tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, a naročito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Također, napisao je stotinjak novinskih članaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj.

 

Iz medija:

 

Počasni gost Istrakona - Akademik Vladimir Paar (članak na Istrakon.hr)

 

Interview: Akademik Vladimir Paar (video na Istrakon.hr)

 

Najbolje što su Hrvati dali znanosti (članak iz Jutarnjeg lista)

 

Kroz cijelu se znanstvenu povijest provlači komplementarnost znanosti i vjere (članak u Glasu Koncila)

 

Hrvatske znanstvene zvijezde (članak iz Nacionala) (PDF)

 

Više nisam za nuklearnu elektranu u Hrvatskoj (članak na Liderpress.hr)

 

Akademik Paar o odgodi Papina posjeta La Sapienzi (članak na katolici.org)